Rehabilitacija lakta
Lakat ima vrlo složenu anatomiju i funkciju. Sastoji se od spoja humerusa, ulne i radijusa. Lakat je izložen traumama ali i nizu drugih bolesti i stanja. Najčešći su sindromi prenaprezanja tzv. teniski i golferski lakat koji mogu nastati u fizičkih radnika ali i kod rada s računalom. Povijesno je vezeno uz sportske aktivnosti osobito epikondilitis vanjskog djela lakta poznat kao teniski ali zanimljivo je da ga često imaju i kirurzi i stomatolozi.
Metaboličke bolesti kao što su šećerna bolest i giht mogu zahvatiti lakat i okolne strukture te nastaju burzitis i artritis. Autoimune upalne bolesti kao što su reumatoidni artritis i psorijatični artritis osim otekline ostalih zglobova u tijelu mogu zahvatiti i lakat te smanjuje kretnje u laktu i razaraju zglobne strukture, kod RA se razvijaju reumatoidni čvorići. Posljedice traume mogu biti razne od smanjenja pokreta, dislokacije, subluksacije, frakture kako olekranona tako i glavice radijusa. Kao posljedica traume ali i idiopatski nastaju osificirajući miozitis, heterotopične osifikacije i osteohondritis disekans.
Rehabilitacija lakta zahtjeva relativno kraću imobilizaciju u odnosu na ostale zglobove zbog velike sklonosti kontrakturama. Bitna je pomna analiza snimke kako RTG tako i ultrazvuka. Normalne kretnje u laktu su bezbolne i punog opsega pokreta te potpuno opteretive, ekstenzija i fleksija 0/140 stupnjeva, supinacija / pronacija 90 /80 stupnjeva. Normalan lakat odstoji od tijela kako bi se moga nositi teret te to varira od osobe do osobe. Osim ligamenata i tetiva kroz i oko lakta prolaze niz krvnih žila i živaca od čega je nervus ulnaris najizloženiji traumi u tom području.