Piriformis sindrom

Sindrom piriformnog mišića je bolno stanje u kojemu se bolnost, zbog poremećaja osjeta, javlja glutealno, a utrnulost duž noge nalikuje na zahvaćenost živca. Mišić piriformis iritira strukture u blizini kao što je ishijadični živac, što uzrokuje bolnost, slabost te trnce duž noge. Sam mišić se proteže od prednjeg dijela križne kosti (sakruma), točnije njegove ventralne zdjelične strane do velikog trohantera. Funkcija mu je rotacija kuka, noge i stopala prema van. Zanimljivo je da kao anatomska varijanta živac može prolaziti i kroz sam mišić.

Simptomi i dijagnoza:
Dijagnoza se prije svega zasniva na teškoćama pacijenta, provokacijskim testovima koje provodi liječnik te isključivanju drugih mogućih tegoba. Pacijenti obično navode osjetljivost i bolnost duboko u području gluteusa koje nalikuju na radikulopatske tegobe (zahvaćenost živčanih korijena) koje se preklapaju s tegobama vertebrogene naravi. Najčešći simptomi su:
– duboka bol u području gluteusa
– bolnost duž noge
– pojačanje bolnosti nakon dužeg sjedenja
– redukcija pokreta u zglobu kuka

U težim slučajevima bolnost se javlja i kod:
– hodanja ili trčanja
– penjanja uz stepenice
– ležanja na leđima

Do dijagnoze sindroma mišića piriformisa u domeni iskusnog fizijatra ne dolazi se jednostavno već nizom testova potvrđivanja i isključivanja, ponajprije što je taj fenomen ipak relativno rijedak u odnosu na tegobe vertebralnih diskova i kralježaka, a sama struktura se nalazi duboko dok se tegobe preklapaju s nizom drugih poremećaja i fenomena.

Liječenje sindroma piriformnog mišića, osim putem analgetika koji se daju i u akutnoj fazi kako bi se započelo s fizikalnim terapijama i rehabilitacijom, istezanjem samog mišića uz duboku masažu te fizikalne terapije najbolji je način započinjanja liječenja. Nužna je i promjena životnih navika. Kod upornih slučajeva primjenjuju se blokade/infiltracije anesteticima, kortikosteroidima i botulinskim toksinom.