Dijagnostička pretraga
Kapilaroskopija je neinvazivna metoda pregleda periungvalnih kapilara (baza nokta). Omogućuje uvid u mikrocirkulaciju i pomaže u ranoj detekciji sistemskih bolesti vezivnog tkiva. Kapilaroskopija je brza, bezbolna i neinvazivna dijagnostička metoda s važnom ulogom u ranom otkrivanju sistemskih bolesti vezivnog tkiva.

Kapilaroskopom se pregledavaju periungvalne kapilare, uz bazu nokta.
Pregled je neinvazivan i bezbolan.
Pregled traje oko 10–15 minuta nakon kratke aklimatizacije.
Poliklinika radi privatno, pa uputnica nije potrebna.
Koristi se kod: Raynaudova fenomena (primarni/sekundarni), sistemske skleroze (SSc), dermatomiozitisa/polimiozitisa, miješane bolesti vezivnog tkiva (MCTD), sistemskog lupusa eritematodesa (SLE), rjeđe kod psorijatičnog artritisa i vaskulitisa. Također ima ulogu u diferencijalno-dijagnostičkoj obradi i fizijatriji (npr. kod atipičnih bolnih sindroma).
Raynaud se očituje promjenama boje prstiju (bijelo-plavo-crveno) uz hladnoću/stres ili bez ikakvog jasnog razloga.
Saznajte višeSistemska skleroza (SSc) je prototipna bolest s kapilaroskopski prepoznatljivim uzorkom.
Saznajte višeIdiopatske upalne miopatije često imaju mikrovaskularne promjene povezane s aktivnošću bolesti.
Saznajte višeKapilaroskopija pomaže pri procjeni aktivnosti i može voditi terapijsko odlučivanje.
Saznajte višeSistemski lupus eritematodes (SLE) pokazuje heterogene mikrovaskularne promjene.
Saznajte višePsorijaza može imati promjene mikrocirkulacije i bez klasičnih vaskulitisa.
Saznajte višeKod vaskulitisa i reumatoidnog artritisa (RA) mogu se vidjeti mikrovaskularne promjene, osobito u aktivnim fazama.
Saznajte višeKod djece s Raynaudom kapilaroskopija pomaže ranom otkrivanju sekundarnog oblika.
Saznajte višeKompleksni regionalni bolni sindrom (CRPS) pokazuje autonomne i trofičke promjene; kapilaroskopija nije dijagnostički kriterij, ali može pomoći diferencijalno.
Saznajte višeProcjenjuje se gustoća kapilara (obično 7–12/mm), prisutnost megakapilara, mikrohemoragija, avaskularnih zona, neoangiogeneze i tortuoziteta. Uredan nalaz uključuje pravilne „U“-petlje bez krvarenja i gubitka kapilara.





Snimke videokapilaroskopije: kapilare uz bazu nokta pod povećanjem (mjerilo na snimci: 1 mm).
Dođite bez laka, gela ili akrila (skinuti barem 10 dana prije); ne uređivati kožicu i ne raditi manikuru 7 dana prije.
Bez kreme/ulja 2 h, bez nikotina i kofeina 2–4 h.
Izbjegavajte hladnoću i mikrotraume oko nokta uoči pregleda.
Ne prekidajte lijekove sami; eventualni „wash-out“ vazoaktivnih lijekova dogovara se s liječnikom (NSAID-antireumatici obično ne smetaju).
12–24 mjeseca
3–6 mjeseci
i češće, ako klinički pokazatelji pokazuju promjenu
2–3 mjeseca
Navedeni su uobičajeni razmaci između kontrola; liječnik ih određuje prema nalazu.
Kapilaroskopija je dijagnostička pretraga koja se primjenjuje u reumatologiji, dermatologiji, fizijatriji, neurologiji i mnogim drugim granama medicine kako bi se detaljno, visokom rezolucijom, analizirala mikrocirkulacija na razini kapilara.
Kapilaroskop je aparat kojim direktno vizualiziramo mikrocirkulaciju. U reumatologiji postoji niz bolesti koje zahvaćaju mikrocirkulaciju (kapilare, arteriole i venule). Kapilaroskop omogućava na siguran, bezbolan i vrlo precizan način vizualizirati mikrocirkulaciju do razine analize samih kapilara i dijela krvnih stanica kako prolaze uskim kapilarnim spletom te promjene stijenke kapilara.
Najčešća indikacija za primjenu kapilaroskopije je promjena boje prstiju koja nastaje spontano ili na provokaciju stresom, hladnoćom ili lijekovima. Takav fenomen promjene boje prstiju zovemo Raynaudovim fenomenom, a karakteriziran je promjenom boje prstiju šaka, stopala, uške ili bradavice. U Raynaudovu fenomenu boja se mijenja od plave, bijele do crvene. Trajanje Raynaudova fenomena je varijabilno; fenomen je često bolan, ali ne svaki put i ne kod svake osobe. Postoji primarni Raynaudov fenomen, ali i sekundarni kod upalnih reumatskih bolesti.
Sistemska skleroza je autoimunosna, upalna reumatska bolest nepoznata podrijetla, kod koje dolazi do promjena više tkiva i organa. Kapilaroskopijom možemo uočiti tipične promjene za sistemsku sklerozu, bilo da je riječ o ranim i početnim, aktivnim ili kasnim promjenama. Druge bolesti, kao što su miješana bolest vezivnog tkiva (MCTD), sindromi preklapanja više reumatskih bolesti, kolagenoze, ali i psorijatični artritis, mogu imati promjene u mikrocirkulaciji.
Promjene koje uočavamo opisujemo raznim kategorijama, ali najčešće kao rane fibrotične reakcije, kolaps kapilara, dilataciju, ekstravazaciju eritrocita, mikrovaskularne hemoragije, arborizaciju kapilara, promjenu permeabilnosti, angiogenezu, nekrozu i difuzne promjene. Sistemska skleroza zahvaća osim kože i mnoge druge organe, kao što su bubrezi, pluća, gastrointestinalni sustav i drugi.
Praćenje osoba s mikrocirkulacijskim promjenama važno je provoditi dugotrajno, redovito, sistematično i konzistentno. Kapilaroskopija je sigurna, neinvazivna i bezbolna metoda kojom se promjene mikrocirkulacije na bazi nokta mogu otkriti rano. Tako se, uz kliničku sliku i laboratorijske nalaze, može postaviti ispravna dijagnoza, što ranije započeti liječenje bolesti i izbjeći lokalna i sistemska oštećenja.
Kapilaroskopiju rade dr. Mijić i dr. Novak, obojica s višegodišnjim iskustvom.

specijalist fizikalne medicine i rehabilitacije, subspecijalist reumatolog
Usavršavanje iz kapilaroskopije u Genovi, Beču i SAD-u · autor znanstvenog članka o kapilaroskopiji

specijalizant fizikalne medicine i rehabilitacije
Usavršavanje iz kapilaroskopije u Beču
Domobranska 25, 10000 Zagreb
Od ponedjeljka do petka od 8 do 20 sati, a subotom od 9 do 13 sati.
