Moždani udar

Dijagnoza moždanog udara (moždane kapi) kao i rehabilitacija nakon njega od davnine su zaokupljali medicinu. Rano prepoznavanje i intervencija bili su i još uvijek jesu od ključne važnosti kako bi se smanjile izravne posljedice moždanog udara, a rješenje može biti medikamentozna terapija ili pak intervencija na krvnim žilama mozga. Ti rani znakovi kao što su otežan govor ili gubitak govora, nerazumijevanje izrečenog, otežano gutanje, gubitak snage, ispad ili promjena osjeta, dezorijentiranost, smetnje vida, povraćanje, mučnina, jaka glavobolja, vrtoglavica ili gubitak svijesti upozoravaju nas da se nešto događa sa centralnim živčanim sustavom. Odličan test koji liječnici koriste u prepoznavanju je FAST test, ali s njime bi trebala biti upoznata i opća populacija. FAST test kod moždanog udara prati:

  • lice (eng. Face): zamolite osobu da se nasmije. Uočite postoji li značajnija asimetrija na lijevoj ili desnoj strani lica!
  • ruke (Arms): zamolite osobu da podigne obje ruke. Uočite zaostaje li jedna ruka u odnosu na drugu!
  • govor (Speech): izrecite nasumičnu kratku frazu i zamolite osobu da je ponovi. Uočite je li govor nerazgovijetan i/ili čudan.
  • vrijeme (Time): zapišite vrijeme kada su tegobe počele i nazovite 112. Liječnicima je vrijeme bitno kako bi intervencija bila adekvatna. 

Moždani udar je relativno brzo nastala neurološka disfunkcija uzrokovana promjenama u krvnim žilama. Uzrokuje ga fokalni (regionalni), a ponekad i globalni poremećaj centralnog živčanog sustava i disfunkcija mozga koja traje više od 24 sata. Katkad znakovi moždanog udara nisu tako očiti već su nespecifični, a u nekim slučajevima, kao što je zahvaćenost malih cerebralnih žila, mogu biti skriveni i upućivati na druge bolesti. 

Rehabilitacija nakon moždanog udara započinje već prvog dana supurativnim mjerama koje uključuju sprječavanje dekubitusa, tromboze i embolije, upale pluća i novog cerebrovaskularnog incidenta. Rana mobilizacija, upotreba pomagala, primjena lijekova i adekvatna prehrana bitne su od samoga početka. Regularno vježbanje rezultirat će povećanjem fizičke snage, izdržljivosti i aerobnih kapaciteta, a smanjit će potencijalni rizik od srčanog ili ponovljenog moždanog udara. Vježbe u sklopu rehabilitacije moraju biti strukturirane sa ciljem smanjenja spazma, povećanja opsega pokreta te dobivanja funkcionalnog pokreta. Suradnja specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije te neurologa od ključne je važnosti kako bi se usklađenim radom provodila neurorehabilitacija. Razni koncepti vježbanja razvijani su u tom smjeru, ali moramo naglasiti da ih se sve treba primjenjivati s dužnom pažnjom i oprezom. Bobath terapija, Vojta terapija, DNS, kao i rehabilitacijska robotika (neurorobotika) udruženi s radnom terapijom i fizikalnim modalitetima, ali i regularnim vježbama pridonose oporavku. Fizijatar će redovitom evaluacijom tijekom rehabilitacije intervenirati bilo modifikacijom fizikalne terapije bilo lijekovima. Naši iskusni i educirani fizioterapeuti koji vladaju terapeutskim tehnikama kao što su CIMT, Bobath, Vojta, DNS, PNF i dr. znaju prepoznati probleme tijekom rehabilitacije što je ključno radi prilagodbe vježbi samoj osobi, a samim time i procesu oporavka. Upotreba rehabilitacijske robotike (neurorobotike), pomagala za kretanje i samopomoć u poliklinici Faktor zdravlje sastavni je dio rehabilitacije.

Domobranska 25, Zagreb

Dogovorite termin

Dogovorite termin

01 3737 333

Pošaljite upit

Pošaljite upit

info@faktorzdravlje.com

Poliklinika Faktor Zdravlje
Call Now ButtonKontakt