Postoperativna rehabilitacija
Postoperativni rehabilitacijski program je strogo individualan. Medicinsku gimnastiku potrebno je provoditi sukladno pregledu fizijatra i kirurga; fizikalne procedure koje se pridružuju kineziološkom programu prilagođene su stanju i potrebama pacijenta (terapijski ultrazvuk, laser, limfna drenaža, elektromagnetoterapija, elektroanalgetske procedure-TENS, IFS, DDS, elektrostimulacija, kontinuirano pasivno razgibavanje, terapija udarnim valom, K–taping/kinesiotaping, krioterapija). Postoperativna rehabilitacija uključuje mjere sprječavanja venske staze, tromboflebitisa, duboke venske tromboze, plućne embolije, upale pluća, infekcije rane i okolnih tkiva, retencije urina, dekubitisa i presornih promjena na koži. Podrazumijeva i poboljšanje plućne ventilacije, redoviti nadzor i praćenje organskih funkcija te aktivaciju peristaltike. Reumatološki pacijenti koji uzimaju lijekove moraju ponekad smanjiti dozu lijeka ili prekinuti medikamentoznu terapiju. Potrebno je pomno kontrolirati uzimanje lijekova i njihove interakcije. Bitno je pratiti sve komorbiditete kako bi se, u suradnji s ostalim liječnicima uključenim u pred/postoperativni tretman, proces oporavka ubrzao. Ambulantna ili stacionarna fizikalna terapija nastavlja se na inicijalne vježbe još na jedinicama intenzivne skrbi te kreće odmah nakon premještaja s akutnih odjela. Postoperativna rehabilitacija intenzivira se skidanjem drenova, katetera i odstranjivanjem šavova. Specijalist fizikalne medicine i rehabilitacije koordinirat će vaš oporavak.
Ponovno uspostavljanje funkcije neurološkog sustava nakon određenog oštećenja nazivamo neurorehabilitacija, koja uključuje restituciju neurološkog, ali i drugih organskih sustava.
Traumatska stanja, upalne i degenerativne bolesti kralježnice zahtijevaju rehabilitaciju. Liječnik specijalist fizijatar-reumatolog usmjerit će vas prema rješenju i olakšanju vaših tegoba.
Rehabilitacija ramenog obruča nakon ozljeda, degenerativnih i upalnih promjena neophodna je kako bi se smanjila bolnost i povećala funkcija.
Lakat ima vrlo složenu anatomiju i funkciju. Najčešći su sindromi prenaprezanja, tzv. teniski i golferski lakat koji mogu nastati kod fizičkih radnika, ali i kod rada s računalom.
Šaka i ručni zglob imaju izvršnu funkciju, te su visoko reprezentirani u centralnom živčanom sustavu kako bi se svi pokreti mogli glatko i nesmetano odvijati.
Kuk je korijenski zglob koji čini cjelinu sa zdjelicom i donjim dijelom kralježnice, a simptomi i znakovi često se preklapaju tako da je neophodan liječnički pregled.
Koljenski zglob i okolne strukture česti su razlog rehabilitacije, a zbog kompleksnosti unutarzglobnih i okozglobnih struktura te složene patologije često je potreban pregled liječnika specijalista.
Gležanj i stopalo sačinjavaju funkcionalnu cjelinu i od presudne su važnosti da bi hod, trčanje, ali i sve druge aktivnosti bile izvedene glatko i nesmetano.
