Grčevi, spazmi ili krampi česta su pojava, a uzroci su mnogostruki. Do grčeva dolazi kako pri fizičkom radu, kao što je vježbanje, tako i tijekom hormonalnih promjena, psihičkih napetosti, ali i mirovanja, spontano, bez jasnog razloga.

Zapravo, grčevi se često pojavljuju i kod osoba koje su manje aktivne ili kada miruju između aktivnosti. Njihova nepredvidljivost u karakteru i intenzitetu izaziva strah i neizvjesnost. Starijim osobama često se javljaju noću, u snu. Sportašima predstavljaju velik problem jer prilikom zahtjevnih sportskih aktivnosti nastaju grčevi, odnosno spazmi, koji ih udaljavaju sa sportskih terena. Grč, odnosno bolna kontrakcija mišića nastaje kao nestabilnost neuromuskularne spojnice ili u samoj strukturi mišića zbog narušenog unutrašnjeg miljea. Poznato nam je da dehidracija i promjena u elektrolitskoj ravnoteži, odnosno količina elektrolita igraju važnu ulogu. No, odgovor nije uvijek tako jednostavan te niz drugih čimbenika ima važnu ulogu, od sindroma prenaprezanja do zadovoljstva radnim mjestom, sve u sklopu biopsihosocijalnog modela bolesti.

Kako bismo izbjegli ili ublažili grčeve, bitno je redovito piti tekućinu i održavati optimalan balans elektrolita u tijelu, od kojih bih izdvojio magnezij. Nikad ne smijemo zaboraviti da su zagrijavanje i istezanje najbitniji dijelovi tjelovježbe. U suprotnom možemo zadobiti i puno ozbiljnije ozljede i simptome od grčeva. Vježbanje koje je programirano i strukturirano s jasnim ciljem može pomoći u kontroli fenomena kao što su grčevi.