Sindrom kroničnog umora nakon infekcije koronavirusom
Poslije infekcije koronavirusom većina bolesnika se oporavi, ali dio nastavlja imati tegobe. Kod pacijenata koji se osjećaju dobro virus se može zadržati u organizmu i nakon što su prestale tegobe. Kako se ponašati u takvim situacijama još uvijek je predmet istraživanja. Intenzivno se istražuju protutijela i imunološke reakcije organizma tako da osim izolacije virusa medicina prati i razvoj protutijela s ciljem razvoja cjepiva. Cjepivo se u nizu velikih instituta već razvija, kao i potencijalni novi lijekovi ili stari lijekovi s novim indikacijama. Postinfektivni sindrom uključuje umor, malaksalost, nedostatak snage, zaduhu, slabiju toleranciju napora, znojenje, bolove u mišićima i zglobovima, ponekad i otekline zglobova, kao i neurološke simptome poput glavobolje, trnaca i mišićne slabosti koji mogu pratiti i slijediti bilo koju virusnu ili bakterijsku infekciju. Kad akutni simptomi infekcije prestanu osoba i dalje može nastaviti imati tegobe. Ako tegobe potraju dobro je kontaktirati liječnika kako bi se odlučilo što dalje. U našoj poliklinici imamo veliko iskustvo s postinfektivnim stanjima kao što su reaktivni artritisi tako da nas slobodno možete kontaktirati online na www.faktorzdravlje.com. Nakon detaljne anamneze i evaluacije vaših tegoba preporučit ćemo vam što i kako dalje, koji su lijekovi najbolji za vas i koje daljnje dijagnostičke pretrage trebate načiniti!
Fizikalna terapija koja uključuje pasivne modalitete, kao i kineziterapiju i opće kondicioniranje najbolji je način povratka redovitim aktivnostima. Preporučujemo vam da se javite svom fizijatru ili reumatologu kako bi isključili ili potvrdili ostale bolesti kao što su reumatoidni artritis, polimialgija reumatika i reaktivni artritis koji se često razviju nakon infekcije.
Tijekom virusnih i bakterijskih bolesti, ali i nakon njih česti su simptomi bol u zglobovima i mišićima, umor i slabost, a isti nas upozoravaju na ozbiljnost zdravstvenog statusa. Kada tom pribrojimo i ostale simptome i znakove kao što su kašalj, temperatura, nedostatak apetita i osip, svakako je potrebno pomno pregledati osobu, kako radi istih tegoba ne bi došlo do pogoršanja zdravlja.
Sastavni dio postinfektivnih tegoba su poremećaji lokomotornog sustava, osobito bolnost donjeg dijela leđa i nogu, u mirovanju, ali i prilikom pokreta. Svaki veći napor, osobito za vrijeme dok osoba ima povišenu temperaturu, pacijentu zadaje problem, a tegobe se često nastavljaju i kada temperatura nestane.
Zanimljivo je da kada se kašalj smiri, a akutni simptomi i temperatura prestanu, dio simptoma, koji se odnose na lokomotorni sustav, može se zadržati u vidu umora, gubitka snage, potrebe za više odmora, nedostatka agilnosti i volje za aktivnostima. Dobro su nam poznati postbakterijski artritisi kao što je reumatska vrućica čiji je simptom bolan migrirajući artritis praćen oteklinom zglobova, crvenilom i toplinom.
Infektivni i postinfektivni bakterijski ili virusni artritis često se prezentiraju kao tranzitorni sinovitisi (prolazne otekline zgloba i zglobne ovojnice). Postinfektivni artritisi su, uz gripu, često prisutni i kod rubeole, parvovirusa B19, hepatitisa B, a sada se opisuju i kod COVID-19. Za sada nemamo sve jasne informacije, ali od prije znamo da postoji genetska predispozicija za reaktivne artritise (osobito bakterijske) koja je povezana glavnim sustavom tkivne kompatibilnosti HLA B27 (humanim leukocitnim antigenom), ali i drugim genima i antigenima. T-limfociti reagiraju s antigenom i proizvode imunološku reakciju. Virusne čestice se rijetko izoliraju. Češće ih ne možemo identificirati u sinovijalnoj (zglobnoj) tekućini što podupire hipotezu o stanično posredovanoj imunološkoj reakciji. Molekularna mimikrija se zasniva na interakciji mikrobnog antigena i proteina organizma uz stimulaciju i Th2 posredovanog autoimunog odgovora. Citokini koji proizvode Th2 uključeni su u zglobno oštećenje. Patogeneza postvirusnog artritisa je mnogo kompleksnija jer često ne zadovoljava klasičnu definiciju reaktivnih artritisa. Kod rubeole, varičela-zostera, herpeks simpleksa, CMV-a i adenovirusa u aficiranom tkivu ponekad se može izolirati virus ili neki njegovi dijelovi, a sada već postoje naznake da dio pacijenata i nakon preboljenog COVID-19 i dalje na svojim sluznicama ima virus SARS-CoV-2. Zanimljivo je da postinfekcijski artritisi češće zahvaćaju donje ekstremitete (gležnjeve, koljena) i to asimetrično. Česte su neurološke manifestacije poput poliradikuloneuritisa (Guillain-Barréov sindrom), pareze facijalisa i encefalitisa. Postinfektivno se može razviti i multipla skleroza, a postoji mogućnost da dođe i do pogoršanja niza reumatoloških i neuroloških bolesti. Vrtoglavica je česta posljedica virusne upale vestibularnog živca praćene gubitkom ravnoteže, nesvjesticom u mirovanju, ali i prilikom pokreta. Mišićne upale spadaju u skupinu bolesti koju zovemo miozitis, a praćene su povišenim reaktantima upale (CRP, SE) i povišenim razinama mišićnih enzima kao što su CPK, LDH i aldolaza.
Lajmska bolest, odnosno infekcija bakterijom Borrelia burgdorferi također je primjer bakterijskog artritisa koji je česti slučaj u našim krajevima te može zahvatiti mozak, kožu i zglobove.
Postinfektivni artritisi uključuju:
asimetrični artritis 2-5 zglobova osobito na donjim ekstremitetima, praćen entezitisom (upalom spoja tetive za kost) i daktilitisom (difuznom oteklinom na prstu)
nedavnu infekciju u anamnezi
slobodni interval od 2-4 tjedna nakon infekcije
Postinfektivni sindrom koji uključuje bolove u zglobovima i mišićima zahtijeva pomnu evaluaciju infektologa, reumatologa i fizijatra. Stanje zahtijeva pomnu kliničku i laboratorijsku evaluaciju radi točne dijagnoze, adekvatnog liječenja i prognoze. Postinfektivni artritisi imaju dobar ishod i prognozu uz simptomatsko liječenje, a oporavak obično traje nekoliko tjedana (cca 6 tjedana). Rijetko zahtijeva diferentnu terapiju (npr. glukokortikoidima ili bolest modificirajućim lijekovima).
Bitno je isključiti druge uzroke kao što su septički artritis i spondiloartropatije, odnosno spondiloartritisi, juvenilni artritis i sistemski lupus. Nemojte zanemariti koštano-zglobne i mišićne tegobe jer one često znaju biti posljedica virusnih i bakterijskih infekcija.
Kontaktirajte nas jer naši stručnjaci redovito prate znanstvene spoznaje na tom polju kako bi vam mogli pomoći.
