Koliko nas naša mikrobiota i pripadajući joj mikrobiom štite od COVID-19 infekcije, odnosno infekcije koronavirusom?
Mikrobiota je zajednica živih organizama koja živi u/na našem tijelu. Mikroorganizmi nastanjuju našu kožu sluznice, probavni, respiratorni i mokraćni trakt. S njima živimo i umiremo. Projekt ljudskog mikrobioma (The Human Microbiome Project) sustavno proučava i prati mikroorganizme koji nas naseljavaju, te značajno pridonosi napretku medicine. Imunološka ravnoteža i suživot nas i mikroorganizama koji nas naseljavaju vrlo je složen proces koji utječe na razgradnju hrane i lijekova te na obranu od infekcija i napada drugih organizama. Mikrobiota modulira naš imunološki sustav, a mi joj pružamo bogati izvor hrane. Mikrobiota nas, sa svojim specifičnim genetskim sustavom mikrobiomom, naseljava već od dojenačkog doba, a tijekom života broj mikroorganizama u našem tijelu samo raste. Zdravstvene posljedice dojenja/nedojenja, upotreba antibiotika ili kolonizacija s umjetno unesenom mikrobiotom uzrokuju promjenu ravnoteže i mogući razvoj bolesti. Simbionti koje unosimo mogu nam biti od zdravstvene koristi i sve se češće koriste kako bi se održali zdravi i korisni miokrobiom i mikrobiota. Nekritičnim unošenjem raznih probiotika i prebiotika možemo narušiti ravnotežu. Različito djelovanje lijekova kod određene populacije nerijetko je posljedica različitog sastava naše mikrobiote. U reumatologiji znamo da ponekad isti lijek drugačije djeluje upravo zbog toga. Hrana bogata mikroorganizmima poput sira, jogurta i kefira pozitivno utječe na našu mikrobiotu. Mikrobiota drugih sisavaca (krave, koze, ovce) dijelom se kontaminira iz okoliša, a dijelom maturira tijekom procesa fermentacije, odnosno sazrijevanja. Kada je organizam bolestan ima poremećenu mikrobiotu. Tako oslabljen organizam mogu napasti i inače mirni mikroorganizmi, stoga je potreban oprez kako se ne bi nekritički unosilo sve što se reklamira. Liječnici su vrlo oprezni po tom pitanju pa nas pretjerana reklama koju svakodnevno vidimo može skupo koštati.
Disbioza je poremećaj naše mikrobiote, a obnova disbiotičke mikrobiote istražuje se, ali i koristi kao terapija za upalne bolesti. Pojmovi koji su sve zastupljeniji u svijetu medicine, pa tako i fizijatrije i reumatologije vezeni su uz mikrobiotu, mikrobiom te pojedinačni sastav samih mikroorganizama. Kako bi utjecaj mikrobiote i mikrobioma u zdravlju, bolesti i rehabilitacijskom procesu organizma bio što uspješniji, moramo voditi računa o hrani koju unosimo, dodacima prehrani, lijekovima koji utječu na nas, ali i na sve organizme s kojima živimo. Mikrobiom gljive, virom i bakterijski biom naseljavaju našu kožu i mukozni sustav (sluznice), a ti mikroorganizmi mogu prodrijeti i promijeniti naša tkiva koja tada postaju bolesna. Mikrobiota nas isto tako štiti od naseljevanja patoloških mikroorganizama, dok u suprotnom slučaju u određenim situacijama može postati patogena ili usmjeravati ravnotežu prema bolesti.
Intenzivno se istražuje utjecaj naše mikrobiote na zaštitu od virusa, bakterija i gljiva. Koronavirus napada naša pluća vezivanjem na receptore na našim stanicama (tzv. ACE receptori). Ekspresija ACE receptora je promijenjena kod stanja kao što su hipertenzija, bronhitis, astma, kronična opstruktivna bolest pluća, kardiopatija, dijabetes, reumatoidni artritis, ankilozantni spondilitis, psorijaza i psorijatični artritis, lupus, reaktivni artritisi, stanja poslije traume, stanje nakon operacija i slične. Navedena stanja mogu uzrokovati teži tijek i lošiji ishod kod infekcije koronavirusom, odnosno COVID-19 bolesti. Za kraj, socijalna distanca i preventivne mjere za sada su jedini način borbe protiv ove infekcije, a lijekovi poput antibiotika mogu vam samo oslabiti imunološki sustav ako se uzimaju bez prethodnih konzultacija s liječnikom. Mjere nošenja maske i pranja ruku dobra su generalna prevencija. Ono što nas očekuje u, nadamo se bližoj, budućnosti razvoj je kvalitetnog cjepiva i lijekova. Do tada je prevencija najbolja zaštita.
