Bolni sindromi i funkcionalni poremećaji

Križobolja (lumbalni bolni sindrom)

Križobolja se prema trajanju dijeli na akutnu, subakutnu i kroničnu (dulju od 12 tjedana). U većine bolesnika radi se o nespecifičnoj boli bez jednog strukturnog uzroka, nastaloj zbog disfunkcije pokretnih segmenata, mišićnog disbalansa i preopterećenja.

Liječnik najprije isključuje ozbiljne uzroke (prijelom, infekciju, tumor, upalnu bolest i sindrom kaude ekvine) te procjenjuje rizik prelaska u kronični oblik. Kod akutne križobolje cilj je očuvati aktivnost uz kratkotrajnu analgeziju i manualnu terapiju, a mirovanje u krevetu se ne preporučuje. Kronična križobolja liječi se aktivnim programom vježbi, edukacijom i, kad je potrebno, multidisciplinarnim pristupom.

Cervikalni sindrom

Cervikalni sindrom je bol i ograničena pokretljivost vratne kralježnice zbog disfunkcije fasetnih zglobova, degenerativnih promjena diska i mišićnog disbalansa, često uz dugotrajno posturalno opterećenje. Bol se može širiti prema ramenu i lopatici, a mogu je pratiti glavobolja i osjećaj nesigurnosti.

Liječnik ga razlikuje od cervikalne radikulopatije i mijelopatije, bolesti ramena te upalnih bolesti poput reumatoidnog artritisa i reumatske polimialgije. Liječenje obuhvaća analgeziju, mobilizaciju, vježbe za duboke fleksore vrata i stabilizatore lopatice te ergonomske mjere.

Akutni tortikolis

Bolni spazam vratne muskulature s prisilnim položajem glave, najčešće zbog spazma mišića levatora skapule, trapezijusa ili akutne disfunkcije fasetnog zgloba. Liječnik isključuje cervikalnu distoniju i meningealni sindrom, a kod djece i atlantoaksijalnu rotatornu subluksaciju te Griselov sindrom, prije primjene miorelaksansa, blokade i mobilizacije.

Cervikogena glavobolja i vrtoglavica

Jednostrana glavobolja ili nesigurnost koja potječe iz gornjih segmenata vratne kralježnice. Liječnik je razlikuje od migrene, neuroloških i vestibularnih uzroka te liječi izvor u vratu.

Bol u sakroilijakalnom zglobu

Bol u donjem dijelu leđa i stražnjici koja se često zamjenjuje s hernijom diska. Liječnik provokacijskim testovima i po potrebi MR-om razlikuje mehaničku disfunkciju od upalnog sakroiliitisa, jer se ta dva stanja liječe različito.

Bol među lopaticama (torakalni sindrom)

Bol u prsnom dijelu kralježnice zbog disfunkcije kostovertebralnih i fasetnih zglobova ili posturalnog opterećenja. Liječnik prije rehabilitacije isključuje kardijalne, plućne i gastrointestinalne uzroke.

Miofascijalni bolni sindrom

Regionalna mišićna bol s aktivnim okidačkim točkama, zategnutim snopom i prenesenom boli. Dijagnoza je klinička, uz isključenje radikulopatije i miopatije, a liječi se terapijskim procedurama, infiltracijom lokalnog anestetika i istezanjem.

Piriformis sindrom

Nadražaj išijadičnog živca uz piriformis mišić, s boli u stražnjici koja se širi niz nogu i oponaša lumbalnu radikulopatiju. Liječnik ga razlikuje od išijasa, a liječi se istezanjem, manualnom terapijom i po potrebi blokadom pod kontrolom ultrazvuka.

Kokcigodinija

Bol u području trtice, najčešće nakon pada, poroda ili zbog hipermobilnosti kokcigealnog segmenta. Liječi se rasterećenjem pri sjedenju, manualnom terapijom i blokadom.

Hipermobilnost i segmentna nestabilnost

Povećana pokretljivost segmenata kralježnice, izolirano ili u sklopu sindroma hipermobilnosti (Ehlers-Danlosov, Marfanov sindrom). Liječnik procjenjuje sistemska obilježja, a rehabilitacija se temelji na stabilizaciji, a ne na istezanju i manipulaciji.