Bolesti srčanih zalistaka
Srčani zalisci djeluju kao ventili koji omogućuju da krv teče u pravom smjeru kroz srce. Kako bi srce funkcioniralo učinkovito, zalisci se moraju potpuno otvarati i zatvarati u točno određenom trenutku svakog otkucaja. Kada se zalistak ne otvara dovoljno široko ili se ne zatvara potpuno, protok krvi postaje otežan ili neučinkovit, što nazivamo bolešću srčanih zalistaka.
Zalisci mogu biti zahvaćeni dvjema osnovnim vrstama poremećaja. Prvi je stenoza, stanje u kojem je otvor zalistka sužen pa srce mora raditi jače kako bi istisnulo krv. Drugi je regurgitacija (insuficijencija), kada se zalistak ne zatvara pravilno i krv se vraća natrag, što opterećuje srčane šupljine. Bolesti zalistaka mogu biti urođene, ali se najčešće razvijaju s godinama, osobito zbog degenerativnih promjena povezanih sa starenjem. Uzroci mogu uključivati i dugotrajno povišen krvni tlak, infekcije srčanih struktura (endokarditis), reumatsku bolest, posljedice širenja srčanih šupljina ili preboljeli srčani udar.
Najčešće bolesti zalistaka su aortna stenoza koja može uzrokovati simptome poput zaduhe, boli u prsima i nesvjestica. Vrlo je česta i mitralna regurgitacija, kod koje se dio krvi vraća iz lijeve klijetke u pretklijetku, što može dovesti do zaduhe, zamaranja i, s vremenom, proširenja srčanih šupljina.
Simptomi bolesti zalistaka često se razvijaju polako i mnogi bolesnici dugo nemaju nikakvih tegoba. Kada se pojave, najčešće uključuju zaduhu, smanjenu izdržljivost, brže zamaranje, lupanje srca, oticanje nogu ili bol u prsima. U ranoj fazi bolest se često otkrije slučajno, primjerice kada liječnik auskultacijom čuje srčani šum, što je često prvi znak promjene na zaliscima. Dijagnoza se najčešće postavlja ultrazvukom srca koji jasno prikazuje strukturu i funkciju zalistaka te procjenjuje težinu oštećenja.
Liječenje ovisi o vrsti i stupnju oštećenja. U blažim oblicima dovoljno je redovito praćenje i kontrola čimbenika rizika. Kada bolest napreduje ili uzrokuje izražene simptome, moguće je razmotriti kiruršku popravak ili zamjenu zalistka. U nekim slučajevima, osobito kod starijih ili visokorizičnih bolesnika, može se primijeniti suvremeni minimalno invazivni zahvat poput TAVI zahvata za aortnu stenozu. Pravodobna dijagnoza i liječenje mogu značajno poboljšati kvalitetu života i spriječiti razvoj zatajivanja srca.
Bolesti zalistaka često napreduju sporo, pa su redoviti kardiološki pregledi i ultrazvučna kontrola najbolji način za njihovo rano otkrivanje i praćenje.
