Kardiovaskularni rizik
Kardiovaskularni rizik predstavlja vjerojatnost da će osoba u određenom razdoblju — najčešće u sljedećih 10 godina — razviti srčani ili moždani udar, anginu pektoris ili druge bolesti krvnih žila. To je kombinirani učinak različitih čimbenika, od kojih se mnogi mogu pravodobno prepoznati i uspješno kontrolirati. Procjena kardiovaskularnog rizika jedan je od najvažnijih koraka u prevenciji srčanih bolesti.
Na rizik utječu brojni elementi. Neki su nepromjenjivi, poput dobi, spola i genetike, a drugi, promjenjivi, ovise o načinu života i stanju organizma, poput povišenog krvnog tlaka, kolesterola, šećera u krvi, pušenja, pretilosti, tjelesne neaktivnosti i stresa. Što je više čimbenika prisutno, to je rizik viši, a njihovo međudjelovanje dodatno povećava mogućnost razvoja bolesti.
U procjeni rizika koriste se sustavi bodovanja koji, na temelju laboratorijskih nalaza i osnovnih podataka, procjenjuju vjerojatnost kardiovaskularnog događaja. To omogućuje da se liječenje usmjeri na one osobe koje mogu imati najviše koristi od promjene načina života ili uvođenja lijekova.
Smanjenje kardiovaskularnog rizika temelji se na pravodobnoj kontroli čimbenika rizika. Najvažnije mjere uključuju regulaciju krvnog tlaka, snižavanje LDL kolesterola, prestanak pušenja, održavanje zdrave tjelesne težine, redovitu tjelesnu aktivnost te zdravu prehranu. Kod osoba s povišenim rizikom često je potrebna i medikamentna terapija — lijekovi za tlak, statini ili drugi lijekovi za regulaciju masnoća, te ponekad lijekovi za regulaciju šećera u krvi.
Procjena kardiovaskularnog rizika nije jednokratan postupak, već dio kontinuirane brige o zdravlju. Redovite kontrole, praćenje laboratorijskih nalaza i pravodobno uvođenje terapije mogu znatno smanjiti vjerojatnost razvoja teških kardiovaskularnih događaja. Čak i male promjene životnih navika mogu imati velik učinak na dugoročno zdravlje srca i krvnih žila.
