Arterijska hipertenzija
Arterijska hipertenzija (povišen krvni tlak) jedna je od najčešćih kroničnih bolesti i glavni čimbenik rizika za srčani i moždani udar, zatajenje srca, bolesti bubrega i krvnih žila. Zbog toga se često naziva i “tihim ubojicom”, jer u većini slučajeva ne uzrokuje nikakve simptome sve dok ne nastanu ozbiljne komplikacije. Više od trećine odraslih osoba ima povišeni tlak, a mnogi to ne znaju jer se otkrije tek slučajno — prilikom pregleda ili rutinskog mjerenja.
Hipertenzija se dijagnosticira ako su vrijednosti krvnog tlaka trajno povišene iznad 140/90 mmHg pri mjerenju u ordinaciji. Međutim, budući da se tlak može mijenjati tijekom dana i u stresnim situacijama, često je potrebno 24-satno praćenje tlaka (KMAT) kako bi se dobila pouzdana slika stvarnih vrijednosti. Time se mogu otkriti stanja poput maskirane hipertenzije ili hipertenzije bijelog ogrtača, ali i noćna hipertenzija, koja je posebno povezana s povećanim kardiovaskularnim rizikom.
Najvažniji čimbenici rizika za razvoj hipertenzije uključuju genetiku, dob, prekomjernu tjelesnu težinu, premalo tjelesne aktivnosti, prehranu bogatu solju, stres, pušenje i prekomjerno konzumiranje alkohola. Povišen tlak se često javlja i u sklopu drugih stanja, poput šećerne bolesti, bolesti bubrega ili hormonskih poremećaja.
Iako hipertenzija obično ne daje jasne simptome, mogu se pojaviti glavobolje, umor, smetenost, palpitacije ili zaduha — no ti znakovi uglavnom nastaju tek kad su vrijednosti tlaka izrazito visoke ili kad je bolest već dugo prisutna. Upravo zato je redovito mjerenje tlaka najvažniji korak u ranom otkrivanju.
Liječenje arterijske hipertenzije temelji se na promjenama životnih navika — smanjenju unosa soli, pravilnoj prehrani, redovitoj tjelesnoj aktivnosti, prestanku pušenja i redukciji tjelesne težine — te, prema potrebi, medikamentnoj terapiji. Cilj liječenja je postići stabilne i kontrolirane vrijednosti tlaka tijekom dana i noći kako bi se smanjio rizik od oštećenja organa i dugoročnih komplikacija.
Arterijska hipertenzija zahtijeva redovite kontrole i individualno prilagođen pristup. Pravodobna dijagnoza, adekvatno liječenje i praćenje ključni su za očuvanje zdravlja srca i krvnih žila te za sprječavanje ozbiljnih kardiovaskularnih događaja.
