Interna medicina

Kardiologija

Kardiologija je grana interne medicine koja se bavi bolestima srca i krvnih žila.

Liječnik u bijeloj kuti drži anatomski model srca

Ukratko

  • Klinički pregled

    Pregled kardiologa te otkrivanje i reguliranje čimbenika rizika za bolesti srca i krvnih žila.

  • Pretrage srca

    EKG, dinamička elektrokardiografija, 24-satno mjerenje tlaka, ergometrija i ultrazvuk srca.

  • Individualni plan

    Plan liječenja, praćenja zdravlja srca i savjetovanja za svakog pacijenta.

  • Bez uputnice

    Poliklinika radi privatno, pa uputnica nije potrebna.

Kada se javiti na pregled kardiologu?

Hrvatska se ubraja u zemlje s visokim kardiovaskularnim rizikom, a bolesti srca i krvnih žila vodeći su uzrok smrti te su često nedovoljno prepoznate i neadekvatno liječene, dijelom stoga što mnogi bolesnici ne primjećuju simptome. Stoga je naša profesionalna i društveno odgovorna zadaća poticati zdrave navike i stil života, provoditi preventivne preglede usmjerene ranom otkrivanju bolesti te pravovremeno otkriti i primjereno liječiti bolesti srca kako bi se smanjili neželjeni ishodi. Nikad nije prerano bolje upoznati svoje srce i početi brinuti o njemu.

Evo nekoliko dobrih razloga:

  • Ako osjećate nelagodu ili bolove u prsima
  • Ako teže dišete ili se brže umarate pri naporu
  • Ako primjećujete naticanje potkoljenica
  • Ako primjećujete ubrzane, usporene ili nepravilne otkucaje srca
  • Ako imate povišen krvni tlak
  • Ako imate povišen kolesterol
  • Ako bolujete od šećerne bolesti
  • Ako bolujete od kronične bubrežne bolesti
  • Ako pušite ili ste ranije pušili
  • Ako su članovi vaše obitelji srčani bolesnici
  • Ako vam je liječnik obiteljske medicine savjetovao pregled kardiologa

Koje su najčešće bolesti srca?

  • Arterijska hipertenzija

    Jedna je od najčešćih bolesti današnjice te je važan čimbenik rizika za bolesti srca, bubrega i moždane cirkulacije. Često je neprepoznata jer mnogi oboljeli dugo nemaju nikakve simptome ili ih ne primjećuju. Lako se otkriva te se može uspješno liječiti.

    Više o arterijskoj hipertenziji

  • Angina pektoris

    Najčešće je uzrokovana naslagama u stijenkama krvnih žila, što dovodi do sužavanja žila s posljedičnom smanjenom opskrbom srca kisikom, a karakterizirana je nelagodom i pritiskom u prsima koji se javljaju pri tjelesnom naporu, izlaganju hladnoći ili pri emotivnom stresu.

    Više o angini pektoris

  • Poremećaji srčanog ritma

    Nastaju kada se električni impulsi u srcu nenormalno stvaraju ili se nenormalno šire srcem, što može dovesti do osjećaja usporenog, ubrzanog ili nepravilnog rada srca. Iako su neke aritmije bezopasne, mnoge mogu biti ozbiljne ili čak po život opasne te s vremenom mogu dovesti do pogoršavanja drugih srčanih bolesti ili do slabljenja srca.

    Fibrilacija atrija

    Ekstrasistole

  • Bolesti zalistaka

    Srčani zalisci su nježne strukture koje reguliraju protok krvi kroz srce, a njihovo slabije otvaranje ili popuštanje remeti normalan protok, što može uzrokovati različite tegobe. Na bolest zalistaka možemo posumnjati osluškivanjem srčanih šumova te drugim znakovima uočenim pri kliničkom pregledu, dok se konačna dijagnoza postavlja ultrazvukom srca.

    Više o bolestima srčanih zalistaka

  • Zatajivanje srca

    Karakterizirano je slabljenjem srca koje zbog toga više ne može zadovoljiti zahtjeve drugih dijelova tijela za kisikom, odnosno ne može pumpati dostatnu količinu krvi. Najčešći simptomi su osjećaj nedostatka zraka, pojačano umaranje, nepodnošenje tjelesnog napora, naticanje potkoljenica, učestalo noćno mokrenje i suhi kašalj. Češće se javlja kod starijih osoba, no oboljeti mogu i mladi. Liječenjem arterijske hipertenzije, šećerne bolesti i drugih bolesti može se spriječiti nastanak srčanog zatajivanja. Pravovremenim prepoznavanjem i liječenjem zatajivanje srca može se uspješno liječiti, dok u suprotnom ima vrlo lošu prognozu.

    Više o zatajivanju srca

  • Povišene masnoće

    Povišene masnoće u krvi, najčešće povišen kolesterol i trigliceridi, jedan su od ključnih čimbenika rizika za razvoj ateroskleroze, koronarne bolesti srca, srčanog udara i moždanog udara. Riječ je o stanju koje najčešće ne uzrokuje nikakve simptome, pa se otkriva tek na rutinskoj pretrazi krvi.

    Više o povišenim masnoćama

Što možemo učiniti za vas?

Otkrivanje i reguliranje čimbenika rizika za bolesti srca i krvnih žila. Klinički pregled.

Pregled i laboratorijske pretrage

  • Kardiološki pregled

    Kardiološki pregled temeljni je dio procjene zdravlja srca i krvnih žila. Provodi se kod pacijenata koji imaju simptome poput bolova u prsima, zaduhe, ubrzanog ili nepravilnog pulsa, vrtoglavica ili nesvjestica, ali i kod onih s povišenim krvnim tlakom, šećernom bolešću ili drugim čimbenicima rizika za razvoj srčanih bolesti.

    Više o kardiološkom pregledu

  • Laboratorijske pretrage u kardiologiji

    Pretrage krvi važan su dio kardiološke obrade jer pomažu u otkrivanju akutnih i kroničnih srčanih bolesti te imaju važnu ulogu u stratifikaciji kardiovaskularnog rizika. Iako same po sebi nisu dovoljne za postavljanje dijagnoze, njihovi rezultati liječniku omogućuju donošenje odluka o daljnjoj obradi i liječenju.

    Više o laboratorijskim pretragama

Neinvazivna dijagnostika

  • Mjerenje krvnog tlaka

    Mjerenjem krvnog tlaka određuju se dvije vrijednosti: sistolički i dijastolički krvni tlak.

  • 24-satno kontinuirano mjerenje arterijskog tlaka

    Metoda kojom se prikupljaju podaci o kretanju krvnog tlaka i broja srčanih otkucaja tijekom 24 sata, ali i o čimbenicima rizika poput noćne hipertenzije ili jutarnjeg skoka tlaka.

    Zašto je KMAT važan?

  • Elektrokardiografija (EKG)

    Jednostavna i bezbolna pretraga kojom se bilježi električna aktivnost srca, a pruža brojne važne podatke o radu i funkciji srca. Izvodi se postavljanjem ukupno deset elektroda na ruke, noge i prsa.

    Zašto je EKG važan?

  • Dinamička elektrokardiografija

    Metoda koja omogućava bilježenje električne aktivnosti srca tijekom 24, 48, 72 ili više sati, a povećava vjerojatnost dokumentiranja poremećaja srčanog ritma.

    Zašto je Holter EKG važan?

  • Ergometrija

    Pretraga koja se izvodi na pokretnom sagu ili cikloergometru uz bilježenje elektrokardiograma kako bi se otkrile poteškoće u radu srca za vrijeme tjelesnog opterećenja.

  • Ehokardiografija (ultrazvuk srca)

    Slikovna pretraga koja daje informacije o izgledu i funkciji brojnih srčanih struktura, uključujući pretklijetke, klijetke, zaliske, srčanu ovojnicu i aortu. Izvodi se prislanjanjem ultrazvučne sonde na prsa bolesnika koji leži na lijevom boku.

    Zašto je ultrazvuk srca važan?

Više o neinvazivnoj kardiološkoj dijagnostici

Liječenje, praćenje, edukacija i savjetovanje

Za svakog pacijenta se kreira individualni plan liječenja, praćenja zdravlja srca, savjetovanja te sudjelovanja u edukacijskim programima.

Prevencija i rehabilitacija

  • Kardiološka prevencija

    Kardiološka prevencija obuhvaća mjere kojima se smanjuje rizik od razvoja srčanih bolesti ili sprječava pogoršanje postojećih stanja. Budući da su kardiovaskularne bolesti jedan od najčešćih uzroka smrtnosti, pravodobno prepoznavanje rizičnih čimbenika i njihova regulacija od ključne su važnosti za očuvanje zdravlja srca.

    Više o kardiološkoj prevenciji

  • Kardiovaskularni rizik

    Kardiovaskularni rizik predstavlja vjerojatnost da će osoba u određenom razdoblju — najčešće u sljedećih 10 godina — razviti srčani ili moždani udar, anginu pektoris ili druge bolesti krvnih žila. To je kombinirani učinak različitih čimbenika, od kojih se mnogi mogu pravodobno prepoznati i uspješno kontrolirati.

    Više o kardiovaskularnom riziku

  • Kardiološka rehabilitacija

    Kardiološka rehabilitacija je organizirani program oporavka za pacijente koji su imali akutni srčani događaj ili zahvat, poput srčanog udara, operacije srca, ugradnje stenta, kateterizacije koronarnih arterija ili ugradnje uređaja za elektrostimulaciju srca, kao što je kardioverter-defibrilator (ICD).

    Više o kardiološkoj rehabilitaciji

Kardiolog u poliklinici

Svi liječnici i njihovi životopisi

Naručivanje i kontakt

Dogovorite termin

01 3737 333

Mobitel: 099 3737 333

E-pošta: info@faktorzdravlje.com

Od ponedjeljka do petka od 8 do 20 sati, a subotom od 9 do 13 sati.

Gdje se nalazimo?

Poliklinika Faktor Zdravlje
Domobranska 25, 10000 Zagreb

Karta i upute za dolazak

Cjenik

Domobranska 25, Zagreb

Pošaljite upit

Pošaljite upit

info@faktorzdravlje.com

Dogovorite termin

Dogovorite termin

01 3737 333

Poliklinika Faktor Zdravlje
Dogovorite termin
English
English